Programi i projekti

Creative commons

Creative Commons je obuhvatno rješenje za licenciranje autorskih djela kao javno dostupnih i otvorenih sadržaja. CC Hrvatska je projekt prevođenja Creative Commons licenci u hrvatski zakonodavni okvir i na hrvatski jezik kojeg je proveo Multimedijalni institut.-

više

Festival Sloboda stvaralštvu! (2005-2007.)

više

Fematik u MaMi

Kao mjesto promicanja kritičkih društvenih pozicija, Klub MaMa u 2019. godini ugošćuje feminističko-marksistički kružok FEMATIK, čitalačku grupu koja djeluje s ciljem dodatnog obrazovanja na području teorije politički lijevo orijentiranog feminizma.-

više

G33koskop

G33koskop se bavi kulturnim i umjetničkim praksama autentične internet kulture, kao i povješću tehničke kulture ovih prostora. Takve prakse zauzimaju prostor između tehničkih inovacija i izgradnje infrastrukture, novomedijske umjetnosti, medijske teorijske refleksije i društvenog aktivizma.-

više

Human Rights Film Festival

Human Rights Film Festival (HRFF) – Festival filma o ljudskim pravima,je festival koji se održava početkom prosinca u Zagrebu, povodom Dana ljudskih prava. Glavni cilj festivala je promocija kulture ljudskih prava. HRFF hrvatskoj publici nudi presjek iz najnovije filmske produkcije, s posebnim fokusom na angažirani autorski film. Festival se odvija i u Rijeci, u suradnji s udrugom Filmaktiv.-

više

Izdavaštvo

više

Javna knjižnica

U katalogu povijesti javna knjižnica zavedena je pod kategorijom fenomena na koje smo mi ljudi najviše ponosni. Zajedno s besplatnim javnim školstvom, javnim zdravstvom, znanstvenom metodom, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, Wikipedijom, slobodnim softverom…-

više

Kino emancipacije

"Kino emancipacije" je ideja oslobodilačkog, emancipatorskog kina, antipedagoškog kina, kino-razodgajatelja. Moć priče, snaga naracije tolika je da zavodi gledatelje do te mjere da oni postaju estetički, etički i politički pasivni gledatelji. Gledatelja treba razodgojiti od priče, vratiti ga kinu gledanja i kinu viđenja – bez obzira na to kakve je namjere ili nenamjere/iskliznuća tvorac filma učitao i uprogramirao u audiovizualno djelo (tj. da li je ono film ili protufilm), gledatelj se formira u kinu, u činu gledanja i viđenja filma. Da se proizvede aktivni, oslobođeni, emancipirani gledalac (Jacques Rancière) treba razbiti kalupe narativne percepcije. -

više

Muzički programi

Od otvaranja MaMe 2000. godine Multimedijalni institut je u sklopu vlastitih programa (Explicit music i Mamatronik) kontinuirano promovirao elektronsku glazbu, bilo da se radi o eksperimentalnim pristupima ili popularnijem žanru IDM-a. Programe smo mahom realizirali zajednički s brojnim domaćim partnerima (KSET, Kultura promjene SC, MSUzg, Pogon itd.), kao i sa partnerima iz Beograda (Chinch i BGYSS) i Ljubljane. -

više

Ništa se neće dogoditi

“Ništa se neće dogoditi” okuplja zajednicu ljudi zainteresiranih za hakerske teme, slobodni softver, društveni aktizivam u sferi digitalnog ili opisano možda najboljim označiteljem: zaljubljenici u geek kulturu. NSND se već tradicionalno održava u Moravicama (zima), Splitu (ljeto), Beogradu (proljeće), te na Ohridu. Događaji se organiziraju spontano koristeći visoko participativne digitalne alate poput wikija, ali sam program rada, predavanja i radionica dogovara se sudjelovanjem svih prisutnih na licu mjesta u jutarnjim sesijama. -

više

Politički tehnotop

"Politički tehnotop" kroz seriju javnih predavanja predstavlja najnovije smjerove kritičke i umjetničke refleksije o dominantnim tehnologijama današnjice. Javna percepcija tehnološke promjene proteklih desetljeća primarno je bila obilježena digitalnim i mrežnima tehnologijama. Međutim, ubrzana integracija svjetskog ekonomskog sistema, premještanje industrijske proizvodnje u zone s niskom cijenom rada, eksponencijalni rast proizvodnje materijalnih dobara, sve intenzivnije crpljenje neobnovljivih izvora energije i prirodnih resursa, kontrola globalne proizvodnje hrane ili održavanja svjetskog političkog poretka kojim dominira "rat protiv terora" ne bi bili mogući bez radikalnih promjena u tehnološkim sistemima koji u svakodnevici najčešće ostaju neprimjetni.-

više

Prošireni estetički odgoj

Program "Prošireni estetički odgoj: umjetnički eksperiment i politička kultura u mrežnom dobu" je koncipiran tokom 2011. godine, a realizacija projekta je započela u 2012. godini i traje do proljeća 2014. Program se održava u okviru programa Kulture 2007-2013 Europske komisije: Multimedijalni institut je nositelj projekta, s 4 partnerske organizacije - kuda.org (Novi Sad, Srbija), Kontrapunkt (Skopje, Makedonija), Berliner Gazette (Berlin, Njemačka) i Mute (London, Velika Britanija).-

više

Razmjena vještina & Hacklab

Multimedijalni institut od 2005. intenzivno radi na okupljanju zajednice tehnoloških entuzijasta i boraca za informacijske slobode, otvorene tehnologije i slobodnu kulturu. Program Razmjene vještina koji je krenuo skromno redovitim jednotjednim razmjenama znanja, programima o tehnološkoj kulturi i raspravama o društvenim aspektima digitalno-mrežnih tehnologija u društveno-kulturnom centru MaMa, proizveo je model prema kojem se društveno angažirane skupine tehnoloških entuzijasta okupljaju u Osijeku, Varaždinu, Splitu, Skopju i Beogradu.-

više

Simpoziji Conjuncture

Conjuncture je serija simpozija o filozofiji, politici i estetici 21. stoljeća. Koordinatori programa su Nathan Brown (Concordia University / Centre for Expanded Poetics) i Petar Milat.-

više

Vektori kolektivne imaginacije

više

Vizualni kolegij

Vizualni kolegij je pokrenut 2004. s namjerom da se promoviraju novi i drukčiji pristupi u promišljanju (pokretne) slike. Naša istraživanja o tome što je slika danas - kako nastaje i kako cirkulira - se baziraju na konceptu i praksi "proširenog filma". -

više

Zagovarački rad

Pretpostavka za promjenu strukturnih uvjeta funkcioniranja organizacija civilnog društva, a onda i nezavisne kulture je suradnja, umrežavanje i zajedničko javno djelovanje. Multimedijalni institut sustavno radi na iniciranju, pokretanju i kapacitiranju suradnji, inicijativa, platformi i mreža na razini Zagreba, Hrvatske, postjugoslavenske regije i šire Europe. Iz tih su aktivnosti u proteklih deset godina nastale mreža Clubture, Operacija grad, Pravo na grad i Kooperativa - Regionalna platforma za kulturu.-

više

Zajednička dobra

Zajednička dobra postala su mobilizirajući kredo mnogobrojnih društvenih borbi – borbi protiv privatizacija javnih dobara, protiv komercijalizacija školstva i zdravstva, protiv rezova u javnim uslugama, protiv podruštvljenja privatnih rizika, protiv dužništva, protiv iscrpljivanja prirodnih dobara, protiv otimačine prostornih dobara, protiv stvaranja patentnog vlasništva nad biološkim temeljima života, protiv ekonomskih barijera na dostupnost životno potrebnih lijekova, protiv ograđivanja znanja i kulture.-

više