X

Zajednička dobra

Mediji protiv demokracije | Ekonomija kriznog kapitalizma i ekologija zajedničkih dobara | Poprišta neoliberalizma: Urbani sukobi u postsocijalističkim društvima | Sloboda stvaralaštvu! Festival slobodne kulture, znanosti i tehnologije

Mediji protiv demokracije

konferencija

mad.mi2.hr/

24.-26. travanj 2014, Zagreb

Mediji i novinarstvo prolaze kroz buran i bolan period restrukturiranja. Tehnološke promjene i ekonomska kriza izmakle su tlo pod nogama već poljuljanim tiskanim i elektroničkim medijima i njihovim poslovnim modelima. Novinarstvo izjedaju paralelni procesi dokidanja profesionalnih vještina i ukidanja radnih mjesta. Medijsko izvještavanje postaje sve uniformnije i svedeno na kolumne, agencijske vijesti i prenošenje PR objava. Međutim, korijeni tih procesa ekonomske racionalizacije nisu novijeg datuma. Iako se kao uzrok za urušavanje poslovnih modela tradicionalnih medija najčešće vidi internet, on je tek ubrzao temeljne probleme koji su nastajali koncentracijom medijskog vlasništva i komercijalizacijom medijskog sadržaja u desetljećima prije pojave interneta.

Istovremeno, početno demokratsko obećanje interneta također gubi tlo pod nogama. Njegov uspjeh pokazao se njegovim prokletstvom. Iako je transformirao javnu i privatnu komunikaciju, poslovanje, svakodnevnicu, odnosi globalne političke i ekonomske moći ostali su neizmijenjeni. Kao što su nedavna otkrića masovnog nadzora nad građanima pokazala, sve što je učinio demokratskijim ujedno je učinio i izloženijim kontroli. Tržišni procesi komercijalizacije, koncentracije i monopolizacije koji su kroz ranija desetljeća gurnuli tiskane i elektroničke medije u spiralu krize sada guraju internet u sličnu krizu, samo sada uvećanu mogućnostima tehnološkog nadzora nad komunikacijama. Sve temeljitije ekonomsko preustrojavanje medija podriva njihovo demokratsko obećanje.

Konferencija “Mediji protiv demokracije?” sagledava kombinirani proces komercijalizacije interneta i krize medija i novinarstva. S analitičke strane problematici pristupa kroz prizmu političke ekonomije, a s praktične strane kroz pitanja budućnosti organizacije i rada u medijima te potrebne medijske reforme u Hrvatskoj. U toj raspravi sudjelovali su istaknuti domaći i međunarodni stručnjaci, medijski radnici, politički aktivisti i politički akteri kao što su Des Freedman, Leopoldina Fortunati, Robert W. McChesney, Drago Hedl, Rüdiger Rossig, Milan Živković, Rasmus Fleischer, Marisol Sandoval, Marcell Mars, Sebastian Sevignani, Ladislav Tomičić, Brankica Petković, Nada Švob-Đokić, Helena Popović, Vesna Kesić, Slavica Lukić, Sebastian Mondial…

 

Ekonomija kriznog kapitalizma i ekologija zajedničkih dobara

konferencija

commons.mi2.hr/

22.-24. listopada 2012., Zagreb

Zajednička dobra postala su mobilizirajući kredo mnogobrojnih društvenih borbi – borbi protiv privatizacija javnih dobara, protiv komercijalizacija školstva i zdravstva, protiv rezova u javnim uslugama, protiv podruštvljenja privatnih rizika, protiv dužništva, protiv iscrpljivanja prirodnih dobara, protiv otimačine prostornih dobara, protiv stvaranja patentnog vlasništva nad biološkim temeljima života, protiv ekonomskih barijera na dostupnost životno potrebnih lijekova, protiv ograđivanja znanja i kulture.

Zajednička dobra poklič su društvenih pokreta u kojem se kristalizira, s jedne strane, njihovo specifično negativno iskustvo uznapredovalih procesa komercijalizacije sve širih krugova netržišnih dobara i usluga koje čine temelj društvene jednakosti. A s druge, pozitivno iskustvo društvene samoorganizacije, socijalne solidarnosti i demokratskog upravljanja resursima koje se javlja u tim pokretima i ukazuje na hitnu potrebu za političkim projektom resocijalizacije ekonomije koji će razbiti zatvoreni krug kapitala i njegovim nestabilnostima potčinjenog procesa javnog upravljanja kriznim ekonomijama.

Zajednička dobra indikator su specifične povijesne konstelacije sadašnjeg trenutka – svojevrsnog perfect storma – u kojem su se objedinile sile višegodišnje ekonomske krize, socijalno pogubnih politika štednje, višedesetljetne transformacije vlasništva i promjene odnosa snaga između kapitala i rada. Međunarodna konferencija “Ekonomija kriznog kapitalizma i ekologija zajedničkih dobara” imala je polazište u analizi geneze i trenutnog stanja krize, njenih posljedica po sferu rada, po javni sektor i netržišna dobra ovog ili onog tipa. Cilj je bio raspraviti o smjerovima političkog djelovanja i novim političkim kategorijama koje bi omogućile sindikatima, društvenim pokretima i političkim akterima da zaustave paralizu koju nameće trenutna dominantna interpretacija krize kao krize javne rastrošnosti i neodrživosti socijalne države. Poseban naglasak pritom bio je na razmatranjima kako postojeći društveni pokreti u vidu aktivističkih i građanskih grupa mogu nastaviti djelovati s onu stranu neposrednog povoda i prostora u kojem se javljaju. I, kao drugo, kako se mogu zagovarati i provesti u djelo procesi vraćanja u javne ruke – tzv. rekomunalizacije – privatiziranih dobara.

Konferencija je okupila perspektive sindikalista, ekonomista, pravnika, ekologa, aktivista za prostornu pravdu, za javnu vodoopskrbu, za javno zdravstvo, za digitalna dobra. U njenom radu sudjelovali su: Massimo de Angelis, Michel Bauwens, Teodor Celakoski, Stipe Ćurković, Vladimir Cvijanović, Danijela Dolenec, Ana Džokić / Marc Neelen (STEALTH.unlimited), Trevor Evans, Pippa Gallop, Ursula Huws, Mario Iveković, Dmytri Kleiner, Marko Kostanić, Jovica Lončar, Ugo Mattei, Tomislav Medak, Yann Moulier Boutang, Martin Pigeon, Dušica Radojčić, Dubravka Sekulić, David Price, Felix Stalder, Asbjørn Wahl, Mislav Žitko.

Konferenciju suorganizirali: Multimedijalni institut, Centar za radničke studije, Pravo na grad i Heinrich Böll Stiftung.

Video arhivu predavanja s konferencije pogledajte ovdje.

 
 

Poprišta neoliberalizma: Urbani sukobi u postsocijalističkim društvima

međunarodna konferencija // Operacija:Grad 2008

4.-7.12.2008, društveni centar Kino Mosor, Zvonimirova 63

Međunarodna konferencija Poprišta neoliberalizma bila je usmjerena na promišljanje transformacija gradova, urbanih krajolika i upravljanja gradovima u hrvatskom i drugim postsocijalističkim društvima u Istočnoj Europi u presudnom trenutku u kojem razvoj gradova u tim društvima sve više dolazi pod pritisak neoliberalnih politika i prekomjerne ekonomske eksploatacije prostora.

Konferencija se osvrnula na pitanja učinka globalizacije i tranzicije u kontekstu istočnoeuropskih gradova; uvođenja neoliberalnih instrumenata upravljanja; politike urbanističkog planiranja koje promiču poslovne interese na štetu javnog interesa; slabljenja sudjelovanja građana; urbane borbe protiv protiv isključivanja građana iz odlučivanja te kulturne prakse usmjerene protiv privatizacije javnog prostora.

Velik broj pojava koje se mogu promatrati u istočnoeuropskim gradovima slijede sličnu logiku razvoja kakav su prošli gradovi zapada tijekom postindustrijskog, globalizacijskog razdoblja 1980ih i 1990ih. Ipak, istočnoeuropski razvoj obilježava nekoliko posebnosti postsocijalističke tranzicije: demokratski deficiti, korupcija javne uprave, neuspjela privatizacija gospodarstva i novi ekonomski pritisci na prostor.

Na konferenciji su sudjelovali: Neil Smith, Jason Hackworth, Boris Buden, Keller Easterling, Ines Weizman, Brian Holmes, Edi Rama, Jochen Becker, Artemy Magun, Boyan Manchev, Stefan Nowotny, Daniel Chavez, Gal Kirn, Gerald Raunig, Paul Stubbs, Keller Easterling, Miran Gajšek, Vedran Mimica, Saša Poljanec-Borić, Dafne Berc, Ana Džokić / Marc Neelen, Emil Jurcan, Florina Jerliu, Dinko Peračić, Armina Pilav, Tanja Rajić, Dubravka Sekulić, Srdjan Jovanović Weiss, Ivan Kucina, Arjen Oosterman, Andrej Prelovšek, Kai Vöckler, Sabine Bitter / Helmut Weber, Maroje Mrduljaš, Mirko Petrić, Ani Vaseva, Zoran Pantelić, Teodor Celakoski, Blaž Križnik, Doina Petrescu, Dimitry Vorobyev.

U sklopu programa Operacije:grad 2008 objavljene su dvije publikacije: Priručnik za život u neoliberalnoj stvarnosti i newsletter konferencije Poprišta neoliberalizma (na engleskom jeziku). Programski tim konferencije: Petar Milat (koordinator), Tomislav Medak, Leonardo Kovačević, Marko Sančanin

 

Sloboda stvaralaštvu! Festival slobodne kulture, znanosti i tehnologije

22. siječnja 2005. @ klub kocka, Split

12. – 15. siječnja 2005 @ Tiskara “Borba”, Fakultet elektrotehnike i računarstva, net.kulturni klub [mama], Močvara / Jedinstvo, Zagreb

1. – 5. veljace 2006, Zagreb @ tiskara “Borba”, Institut “Rudjer Boskovic”, Mocvara, Kino “Zagreb”

22. – 27. siječnja 2007. @ MM centar Studentskog centra i Močvara

U razdoru između mogućnosti apsolutnog pristupa kulturnim sadržajima posredstvom digitalnih mrežnih okruženja i onemogućavanja prava pristupa kulturnim dobrima restriktivnom regulacijom intelektualnog vlasnistva rodio se globalni pokret za “slobodnu kulturu”.

Slobodna kultura nastaje razmjenom, nadovezivanjem i zajedničkim stvaranjem temeljenim na slobodnim i otvorenim sadržajima koje autori dragovoljno ili po istjeku autorskog prava predaju na korištenje javnosti.

U tom duhu dijeljenja i zajedničke izgradnje slobodnih dobara – duhu naslijeđenom iz pokreta za slobodni softver i znanstvene zajednice – festival “Sloboda stvaralaštvu!” predstavlja najistaknutije primjere globalne suradnje i inicijative za slobodni pristup i arhiviranje kulturne i intelektualne baštine, kao i suradničke projekte proizvodnje novih sadržaja danih javnosti na slobodnu upotrebu, kopiranje i razmjenu.

Festival se odvijao od 2005. do 2007. godine, prvo se posvetio različitim nastojanjima na polju “slobodnog stvaralaštva” – tj. stvaralaštva za koje autori drugima daju pravo da ga slobodno i bez kršenja autorskih prava razmjenjuju, prerađuju i te prerade objavljuju. U svom drugom izdanju bio je posvećen negativnim posljedicama privatizacije znanja kroz patente i autorska prava na polju znanosti, medicine, poljoprivrede i genetike; otvorenom pristupu znanju, lijekovima i tehnologiji te njegovom (ako se odnosi na znanje) značaju za ujednačeni globalni društveni razvoj. U svom posljednjem izdanju festival je bio posvećen radiofrekvencijskom spektru kao javnom dobru, otvorenim komunikacijskim standardima i građanskom sudjelovanju u stvaranju medija.