X

Politički tehnotop

Benjamin Peters: “Sovjetski internet” & Giacomo D’Alisa: “Odrast i država”

utorak, 12.12.2017, 18:00h @ Showroom Galerije Nova

Pozivamo vas u utorak 12. prosinca u Showroom Galerije Nova (Teslina 7) na dva predavanja u (su)organizaciji Multimedijalnog instituta i Instituta za političku ekologiju:

 

Benjamin Peters: “Sovjetski internet”, od 18h
Giacomo D’Alisa: “Odrast i država”, od 20h

 

Benjamin Peters: “Sovjetski internet”

Između 1959. i 1989. sovjetski su znanstvenici i dužnosnici poduzeli niz pokušaja da umreže naciju – da izgrade nacionalnu računalnu mrežu. Niti jedan od tih pokušaja nije uspio, a do raspada Sovjetskog saveza u potpunosti se odustalo od tog nastojanja. Paralelno, godine 1969. započeo je s radom ARPANet, američka prethodnica Interneta. Zašto je sovjetska mreža unatoč vrhunskim znanstvenicima i patriotskim motivacijama propala, dok je američka mreža uspjela? U knjizi “How Not to Network a Nation” Benjamin Peters izokreće uvriježene hladnoratovske opreke i tvrdi da se američki ARPANet dogodio zahvaljujući koordiniranim državnim poticajima i suradničkom istraživačkom okruženju, dok su sovjetski projekti umrežavanja posrnuli zbog nereguliranog natjecanja između institucija, birokrata i drugih aktera koji su se vodili sebičnim interesima. Kapitalisti su se ponašali poput socijalista, a socijalisti poput kapitalista.

U predavanju Peters će se nadovezati na argumentaciju izloženu u knjizi. Polazeći od uspona kibernetike kao znanosti samoregulirajućih sistema sredinom 20. stoljeća te pojave ekonomske kibernetike u Sovjetskom savezu on će pokazati kompleksnost tog nezgodnog obrata uloga pregledom različitih sovjetskih pokušaja da se izgradi “objedinjena informacijska mreža”. Temeljem prethodno nepoznatih arhivskih i historijskih dokumenata tematizirat će posebno zadnji, najambiciozniji od tih pokušaja, Svedržavni automatski sistem upravljanja (OGAS), i njegovog glavnog promotora Viktora M. Gluškova. Peters će opisati uspon i pad OGAS-a — njegove teorijske i praktične dosege, viziju mrežno upravljane nacionalne ekonomije, birotkratske prepreke koji su mu se našli na putu i institucionalnu blokadu koja ga je dokusurila. Na koncu će razmotriti koje su implikacije sovjetskog iskustva na današnji umreženi svijet.

Benjamin Peters je medijski teoretičar, autor studije “How Not to Network a Nation: The Uneasy History of the Soviet Internet” (MIT Press, 2016.), dobitnik je nagrade Vucinich za 2017., urednik je zbornika “Digital Keywords: A Vocabulary of Infromation Soceity & Culture” (Princeton UP, 2016.). Izvanredni je profesor medijskih studija i voditelj Programa rusistike i Programa digitalnih studija na Sveučilištu u Tulsi.

 

Giacomo D’Alisa: “Odrast i država”

Državu se u akademskim krugovima, političkim debatama i svakodnevnim raspravama obično predstavlja kao “stvar” koja postoji sama za sebe i odvojena je od onih koji njome vladaju (i sve je češće krivac). “Gdje je država?” ili “Država bi trebala jamčiti…” rečenice su koje se ponavljaju nakon neke socioekološke tragedije ili u slučaju nepoštivanja nečijih prava, a “Zašto bih trebao/trebala davati svoj novac državi?” refren je rasprave o porezima u javnom prostoru. S druge strane, s iskustvom države kao društvene relacije susrećemo se svakodnevno, kad stojimo na kontrolnim točkama (kao vojnikinja ili civil), idemo u školu (kao učitelj ili učenik), ulazimo u bolnicu (kao doktorica ili pacijentica) ili sudjelujemo u gradskoj skupštini (kao onaj koji vlada ili kojim se vlada).

Kako odrastnici mogu propitivati društvene odnose usađene u strukture definirane kapitalističkim, hetero-patrijarhalnim, kolonijalističkim i rasističkim silama a da ne poostvaruju državu? Tim i drugim pitanjima Giacomo će se baviti u predavanju 12. prosinca.

Giacomo D’Alisa IPE-ov Senior Research Fellow, u sklopu fellowshipa razvija rad o konceptualnoj vezi odrasta i države.

 

Predavanja Benjamina Petersa i Giacoma D’Alise organiziran u okviru programa “Politički tehnotop” Multimedijalnog instituta, uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Rad Instituta za političku ekologiju podupire Heinrich Böll Stiftung.